Main
Mladica_manja

O nama

Obiteljsku vinariju Gracin u Primoštenu dr.sc. Leo Gracin i njegov otac Ante osnovali su 2000. godine. Vinarija Suha punta osnovana je šest godina kasnije, kada su im se kao poslovni partneri pridružili Ivan Ratković i Lado Skorin. Iste godine na tržište izazi i njihov prvi babić, vrlo brzo ocijenjen kao jedno od najboljih hrvatskih crnih vina, te najbolji babić na tržištu.

Dr. Leo Gracin, zajedno sa svojim poslovnim partnerima, pokazao je kako u dobrim rukama babić-autohtona sorta primoštenskog kraja, može doseći razinu kvalitete najprestižnijih svjetskih sorti. Svoj vinski put započeo je tokom studija na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je i radio na znanstvenom polju vinarstva, sakupljajući svoja prva enološka iskustva kroz rad u vinariji Miljenka Mikea Grgića na Pelješcu. Dr. Leo Gracin vrlo je cijenjen enolog na hrvatskoj vinskoj sceni, a osim u vinariji Suha punta, u kojoj je suvlasnik i enolog, danas radi kao docent na Prehrambeno biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, te kao konzultant tvrtke Vinolab. Svojim radom i angažmanom nastoji  oživjeti vinogradarstvo primoštenskog kraja, te pozicionirati babić kao sortu na visoko mjesto u hrvatskom vinarstvu koje mu i pripada. 

Karakteristični primoštenski vinogradi izgledaju poput kamene čipke između koje raste loza, a najpoznatiji su vinogradi na položaju Bucavac, koji gotovo uranjaju u more.

Na položaju Bucavac vinarija Suha punta ima dva vinograda od ukupno 1,3ha, te vinograd od 3ha na položaju Šljinovac. Veliku količinu grožđa vinarija otkupljuje od primoštenskih vinogradara, iz vinograda koji su stari i do 50 godina.

Vinarija Suha punta proizvodi pet različitih vina:

Rose: Opol Babić

Crna vina: Tirada Babić, Gracin Babić, Kontra (Gracin Babić-Kiridžija Dingač)

Desertno vino: Gracin Prošek

Babić je autohtona hrvatska sorta vinove loze koja čini 99 posto sortimenta primoštenskog vinogorja i tu se održala od početaka vinogradarstva na ovim prostorima. Također, ovo je jedna od vrlo cijenjenih sorti među vinskim znalcima.

Na prvi spomen babića, ljubitelji vina većinom se sjete slike kamene "primoštenske čipke" sa položaja Bucavac, toliko puta viđene u raznim reklamama i turističkim propagandnim spotovima. Ta slika zapravo vrlo lijepo dočarava kakvi su uvjeti potrebni da bi se od ove sorte proizvelo vrhunsko vino. Babić je izvrsna, ali vrlo zahtjevna sorta koja zahtijeva pažljivu brigu i odabir trenutka berbe. U rukama majstora, dat će fantastične rezultate, no svaku nepažnju u vinogradu ili tijekom vinifikacije itekako  će kazniti. Slično kao i plavac mali, babić traži što škrtije tlo, mnogo sunca i relativno male prinose. No, za razliku od plavca malog, usprkos ljetnim vrućinama i užarenom kamenu ispod njega, babić uspješno čuva idealni omjer kiselina koje mu u konačnici daju harmoničniji ton i nešto življi karakter. Upravo te povišene kiseline fantastično se uklapaju sa visokim alkoholom i zrelim taninima, pa tijelo postaje puno i vrlo snažno, ali istovremeno pitko i slasno. Kada je grožđe dobro dozrelo, raste udio voćnih aroma, a kada se uz to dozrijevanje vina vrši u hrastovim bačvama, arome postaju kompleksne i vrlo ugodne. Barrique pozitivno utječe na eventualno preizražene tanine te dodatno naglašava punoću, a uz malolaktičnu fermentaciju koja omekšava kiseline zaokružuje ovo vrlo posebno vino.

Vinogorje Primošten nalazi se u sjevernoj Dalmaciji, 25 kilometara istočno od Šibenika i 60 kilometara zapadno od Splita. Primoštenski terroir najbolje oslikavaju kamen, sunce, more, vjetar i naziv "Suha punta", kako se naziva ovo područje zbog jako malo oborina tijekom godine.

Položaj Bucavac, sa svojim vlačicama i tiradama, najpoznatiji je položaj za uzgoj babića. Slika ovog vinograda bila je izložena i u zgradi Ujedinjenih naroda, kao oda ljudskom radu.

Primoštenski vinogradi stari su uglavnom između 40 do 50 godina, što rezultira visokom kvalitetom grožđa, te u konačnici vrhunskim vinom. Vinogradi su  podignuti na površini od svega 50-ak ha, što primoštensko vinogorje čini jednim od najmanjih vinogorja u Hrvatskoj.

Gustoća nasada kreće se između 4 i 7 tisuća trsova po hektaru, ovisno o sastavu tla, odnosno postotku kamena u njemu. Uzgojni oblik je "en goblet", bez armature, s dva do tri reznika sa po dva pupa. Ovaj uzgojni oblik daje 4-7 grozdova po lozi, no važno je napomenuti da je vjetar jedna od najznačajnijih karateristika primoštenskog terroira, te da se dio uroda redovito izgubi uslijed jakih vjetrova (jugo i bura) tijekom lipnja.

www.facebook.com/suhapunta1

www.twitter.com/SuhapuntaWines